Čuvanje pisane baštine ima dugu tradiciju u Splitu. Prvi poznati propisi o čuvanju arhiva na području Hrvatske potječu upravo iz Splita. Odredbom Splitskoga statuta iz 1312. utvrđuju se strogi propisi čuvanja i zaštite pisanoga gradiva u posebnoj prostoriji, u posebnom objektu. Zahvaljujući takvim odredbama sačuvano je bogato arhivsko gradivo Splitske komune. Ono je i danas nezamjenjiv izvor za proučavanje prošlosti grada Splita.

Zamisao o osnivanju arhiva u Splitu postoji, dakle, od četrnaestog stoljeća.

U razdoblju mletačke uprave Zadar je bio administrativno središte Dalmacije i grada Splita i to od 1420. pa sve do kraja druge austrijske uprave 1918. Zbog toga se arhivsko gradivo splitske provenijencije iz navedenog razdoblja i danas nalazi u Državnom arhivu u Zadru. Osnivanje splitskoga arhiva ostalo je, uz dva neuspješna pokušaja, samo na zamisli. Prvi pokušaj je bio nakon Rapalskog ugovora, kada je posebnom konvencijom 1922. bila predviđena i dijelom realizirana podjela spisa dalmatinskih arhiva. Drugi pokušaj osnivanja arhiva u Splitu je bio 1939. u vrijeme Banovine Hrvatske. Tek nakon Drugog svjetskog je opet potaknuta ideja o potrebi sustavnog prikupljanja arhivskoga gradiva u Splitu. Saveznom uredbom iz 1951. i rješenjem Gradskoga NNO Splita odlučeno je da Muzej grada Splita bude ustanova koja će prikupljati i opisivati arhivsko gradivo. Muzej je 1951. dobio spremište za odlaganje prikupljenog arhivskog gradiva.

Gradski Narodni odbor Splita osniva 1952. Arhiv grada Splita. Arhiv je tada preuzeo iz muzeja svo prikupljeno gradivo. Od 1952. do 1997. Arhiv je bio smješten u Biskupskoj palači i dobio je na korištenje nekoliko prihvatnih spremišta. Prostor je bio u potpunosti neprimjeren za obavljanje arhivske djelatnosti: vlažan, skučen i prenatrpan.
U požaru koji je 1969. zahvatio jedno spremište uništeno je 25 fondova novijega gradiva, 28 fondova je djelomično izgorjelo. Nakon godina nastojanja, uz potporu Ministarstva kulture, Hrvatskoga državnog arhiva i Grada Splita, Arhiv je smješten u tvrđavu Gripe. Tvrđava Gripe je barokna venecijanska utvrda sagrađena u 17. stoljeću. Adaptacijom prostora tvrđave uređeno je 4800 m2 od čega Arhiv koristi 3670 m2. U ovim prostorima obavlja svoju djelatnost od 1997.

Danas se područje nadležnosti Arhiva proteže na 15 gradova i 40 općina Splitsko-dalmatinske županije. Pod njegovim je nadzorom više od 42000 d/m arhivskog i registraturnoga gradiva, a u samome Arhivu čuva se 639 fondova i zbirki, ukupno cca 6200 d/m arhivskoga gradiva.
Najstariji dokumenti potječu iz 14. st.

Od svog osnivanja arhiv je nekoliko puta mijenjao nazive. 1952. je dobio naziv Arhiv grada Splita, već 1957. mijenja naziv u Historijski arhiv u Splitu i postaje mjerodavna arhivska ustanova za srednjodalmatinsko područje. Od 1993. ima naziv Povijesni arhiv u Splitu, a od 1997. postaje Državni arhiv u Splitu.

RAVNATELJI:

Diana, Srećko 1952. – 1959.
Palavršić, Ante 1960. – 1980.
mr. sc. Jaman, Nada 1980. – 1992.
dr. sc. Bajić – Žarko, Nataša 1992. – 2012.
Sabolić, Vladimir 2013. – 2014.
Grgičević, Marina 2015. –