Nastajanje i oblikovanje hrvatske ćirilice, danas mrtvoga pisma, započelo je u ranom srednjem vijeku. Ovo hrvatsko pismo, poznatije pod nazivima bosančica ili bosanica, ima dva osnovna paleografska oblika: majuskula (sva slova su iste visine, pisana između dvije zamišljene crte) i minuskula (slova su različite visine, pisana u prostoru četiri zamišljene crte).
Hrvatska ćirilica je naša kulturna baština kojom je pisan i Poljički statut i Povaljska listina.
Autorica knjige BOSANČICA ILI HRVATSKA ĆIRILICA U SREDNJOJ DALMACIJI, Benedikta Zelić-Bućan je bila dugogodišnja arhivistica u Državnom arhivu u Splitu. 1964. godine je objavila prvo izdanje knjige BOSANČICA U SREDNJOJ DALMACIJI. Godine 2000. uslijedilo je drugo izdanje, u suradnji s Arhivom.
Prikaz pripreme za tisak drugog izdanja knjige.
Pripremila: Marina Grgičević, viša arhivistica