Arhivalija mjeseca

Arhivalija mjeseca

Prvi početak rada u osnovnim školama na hrvatskom teritoriju susrećemo još tijekom 1942.
Već potkraj 1943. godine, prema nepotpunim podacima na cjelokupnom oslobođenom teritoriju u Hrvatskoj, djelovala je 221 osnovna škola s 363 školska odjeljenja i isto toliko učitelja. Te škole pohađalo je 10580 učenika. Sukladno proširenju oslobođenoga teritorija Hrvatske tijekom 1944. godine, povećavao se i broj osnovnih škola, pa je krajem 1944. godine djelovala 1051 osnovna škola s 1700 odjela i učitelja te 84544 učenika.

Prosvjetnim radom na cjelokupnome području Hrvatske rukovodio je Prosvjetni odjel Izvršnog odbora Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH). Prema karakteru posla koji je obavljao, taj se odjel dijelio na dva odsjeka: odsjek za osnovne škole i analfabetske tečajeve te odsjek za srednje škole i općeobrazovne tečajeve.
Prvi nositelji prosvjetnoga rada i organizatori analfabetskih tečajeva kao i osnovnih škola bile su partizanske vojne jedinice.
Djelovanje Prosvjetnoga odjela na poboljšanju narodnog osnovnoškolskog obrazovanja povećava se nakon Trećega zasjedanja ZAVNOH-a u Topuskome 9. ožujka 1944. godine, na kojem se, između ostalog, ističe princip „zahvaljujući kojem je došlo do razvitka prosvjetnog rada na oslobođenoj teritoriji Hrvatske,“ a koji se temelji na tome da „svu brigu za prosvjetni rad preuzimaju narodnooslobodilački odbori, dok prosvjetni radnici s terena predstavljaju samo pomoćna lica narodnooslobodilačkih odbora.“

Potkraj rujna 1946. godine izglasan je u Saboru Zakon o sedmogodišnjem obaveznom školovanju te su otvorene prve sedmogodišnje škole s novim nastavnim planom i programom, što je opet značilo daljnji korak u razvijanju školskog sustava.

Tijekom godine 1947. kao jedna od najvećih prepreka bržem razvoju školstva još uvijek ostaje nastavnički kadar. Takva situacija nedostatka nastavničkoga kadra primorala je Ministarstvo prosvjete povećati broj učiteljskih škola s 10 na 16, odnosno usmjeriti pažnju na to da se broj učenika u njima poveća. Prema statističkim podacima, godine 1947. u takvim školama ima 4362 učenika ili 216% više u odnosu na stanje prije rata.

Zbog opismenjavanja stanovništva u cijeloj Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata pokret narodnog prosvjećivanja masovno je organizirao analfabetske tečajeve za nepismeno stanovništvo različitih dobnih, spolnih i socioekonomskih skupina. Tada je u Hrvatskoj bilo oko 340 000 nepismenih.

U sklopu Zbirke fotografija, HR-DAST-193 postoji posebna serija fotografija koja se odnosi na tečajeve i škole u kojoj ima 353 fotografija iz 1949. g. koje se odnose na održavanje analfabetskih tečajeva širom Hrvatske – većinom u prirodi (Kninsko Polje, Imotski, Proložac Donji, Perušić, Benkovac, Split, Zmijavci, Blažić, Tepljuh, Biočić…) koje je organizirano fotografirala Foto služba Hrvatske Zagreb (Mažuranićev trg).

Odabrala: Vendi Ganza Marušić, arhivistica specijalistica

5. listopada 2021.|
Skip to content