Arhivalija mjeseca

Arhivalija mjeseca

U ovoj godini dok obilježavamo 500. obljetnicu smrti Marka Marulića, neizmjerno je važno prisjetiti se nasljeđa ovog izuzetnog čovjeka, splitskog začinjavca, čije su riječi oblikovale tisuće umova i inspirirale generacije književnika. Marko Marulić nije samo ime u povijesti književnosti, već je simbol hrabrosti, vizionarstva i duboke povezanosti s duhom svoje domovine.

Rođen u Splitu 1450. godine, Marulić je ostavio neizbrisiv trag ne samo u hrvatskoj književnosti već i u europskom kontekstu. Njegovo najpoznatije djelo, “Judita”, ne samo da je prva knjiga na hrvatskom jeziku, već je i remek-djelo renesansne književnosti koje svjedoči o njegovom izuzetnom talentu i dubokoj povezanosti s humanističkim idealima.

Ovom prilikom podsjećamo na organizaciju proslave 500. godišnjice rođenja Marka Marulića, poput one koja je održana 1950. godine u Splitu, na kojoj su sudjelovali istaknuti kulturnjaci i intelektualci, poput Cvite Fiskovića, Duje Rendića – Miočevića, Ćire Čičina – Šaina, Vjekoslava Paraća i drugih, a koja ukazuje na kontinuiranu brigu i poštovanje prema Maruliću i njegovom djelu.

U izvornom dokumentu zapisnika sa sjednice organiziranja 500. obljetnice rođenja Marka Marulića iz 1950. godine možemo iščitati neke zanimljive stavke kao što su: uređenje Papalićeve palače, izrada kataloga Marulićeve izložbe održane u Papalićevoj, priprema i objava znanstvenih radova, održavanje proslave na raznim mjestima (kazalište, Nečujam, Grohote, predavanja po gradskim kotarima), objava popularnih tekstova o Maruliću i o proslavi u dnevnom tisku i sl.

Obljetnice su nam uvijek prilika da se nasljeđe važnih osoba poput Marka Marulića istakne i proslavi, čime se potiče javna svijest o njihovom doprinosu i važnosti za kulturu i društvo. Takve proslave podsjećaju nas na važnost kulturnog kontinuiteta i omogućuju nam da oživimo duh prošlosti te iz nje izvučemo inspiraciju za budućnost.

Izvori:

HR DAST 21 – Oblasni narodni odbor Dalmacije

HR DAST 193 – Zbirka fotografija

Slobodna Dalmacija, listopad, 1950.

 

Arhivaliju odabrao Ivan Andabak, arhivist

3. svibnja 2024.|
Skip to content