Za arhivaliju mjeseca studenoga odabrane su fotografije dvojice najznačajnijih splitskih fotografa Marka Josipa Goldsteina i Henrika Wiesera koji su djelovali krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Početci razvoja fotografije obilježeni su brojnim tehničkim
ograničenjima koja je novi medij imao. Napretkom tehnologije, što se prvenstveno odnosi na mogućnost umnažanja fotografija i izradom pozitiva na papiru ostvareni su preduvjeti da fotografija postane dostupnija širim društvenim slojevima.
Marko Josip Goldstein (Marco Giuseppe Goldstein), jedan od najpopularnijih i najplodnijih splitskih fotografa, djelovao je od početka osamdesetih godina 19. stoljeća pa do završetka Prvog svjetskog rata. Zajedno s Nikolom Androvićem fotografirao je dolazak Cara Franje Josipa I. u Dalmaciju 1875. godine, što predstavlja prvu seriju reportažnih fotografija u Dalmaciji. Njegov atelje, koji se nalazio se u kući Maštrović u Ulici Magnacca pored crkve Gospe od Zvonika, bio je ostakljen i imao je krovnu terasu radi korištenja sunčeve svjetlosti za ekspoziciju. Izrađivao je fotografije raznih formata i slovio za omiljenog splitskog fotografa. Goldsteinove fotografije bile su iznimne kvalitete i oštrine, što je posebno istaknuto na fotografijama Splita. Pozitive izrađene na papiru kaširao je na kartonske podloge, koje su bile ukrašene tipično secesijskim ukrasom.
Početkom 20. stoljeća u Splitu djeluje i Henrik Wieser, vrsni fotograf koji je tijekom rada portretirao brojne Splićane: muškarce, žene, djecu, težake i istaknute građane. Portrete djevojaka često je zamućivao na rubovima da bi ostvario atmosferu romantike tipičnu za predratno razdoblje. Wieser se reklamirao kao vješt umjetnik, posebno uspješan u retušu i zasjenjivanju, stoga ne čudi što se na poleđini kartonskih predložaka njegovog ateljea nalazi slikarska paleta – time on naglašava da nije samo obrtnik već i cijenjeni umjetnik. Nakon 1914. godine u ateljeu radi njegov sin Rudolf. Wieserov atelje nalazio se u Ulici starog sudišta, u današnjoj Šubićevoj ulici.
HR-DAST-678 Kovačić Joško
Arhivaliju odabrala Samanta Samardžić, prof.